Online kutak rezervisan za geografiju na malo zanimljiviji način!

Običaj koji datirta iz 15. veka i dan danas neke žene poštuji, a one su burneše.


Burneše su žene koje su se obavezale da će ceo svoj život provesti kao muškarci. Oblačiće će se kao muškarci, radiće kao muškarci, biće samo u muškom društvu i živeće u celibatu!

Razlozi zašto su se povinovale ovom običaju su raznorazni.

Na svetu ih je ostalo, procenjuje se, još oko 10-ak. Njihova priče su potpuno drugačije od svih koje ste do sada imali priliku da čujete.

Ova mala skupina žena živi u teško dostupnim planinskim selima Albanije, Kosova i Crne Gore. O njima se pročulo kada je američka novinarka Žil Piters uradila intrvju sa nekima od njih.


U tom intervjuu, Hajdari, jedna od učesnica je rekla da je pristala da bude burneša kako bi brinula o porodici svog preminulog brata.


„Prema običajnom pravu Albanaca, ako porodica ostane bez muške glave, sav njen imetak prelazi u
ruke najbližeg muškarca iz porodice neveste ili slične rodbine.“
Hajdari je odlučila da svoj život žrtvuje zarad dece svoga brata.

„Običaj je bio da se žena pojavi pred savetom staraca sela i javno zakune da će sačuvati svoju nevinost i ponašati se i živeti kao muško. Kada sam rekla da ću to učiniti, svi muškarci sela sakupili su se na glavnom trgu. Došli su stari, ali i mladi. I ja sam se zaklela. Reč sam održala“, rekla je Hajdari.

„Albanija je bila svet muškaraca, jedini način da preživim bio je da postanem jedan od njih“, kaže Đustina Grišaj, u razgovoru za BBC na srpskom, žena koja je preuzela ulogu muškarca.

Zarekla se na celibat i obećala da će ostatak života proživeti kao muškarac.

Jedna od intervjuisanih žena je rekla da je pristala da bude burneša kako bi izbegla ugovoren brak.

Ćamila je bila kćerka miljenica svog oca. Bila mu je toliko naklonjena da je odlučila da postane „burneša“ kako bi mu time podarila poklon koji nikada nije mogao imati – sina.

Međutim, neke druge žene odabrale su da postanu burneše zato što su se osećale više kao muškarci.

Koreni ovog običaja

Koreni tradicije burneša potiču iz Kanuna, drevnog ustava na Kosovu i u severnoj Albaniji u 15. veku,
koji je bio osnova albanskog društva. Prema ovim patrijarhalnim zakonima, žene su se smatrale muževljevim vlasništvom.

„One nisu imale prava da odlučuju o vlastitoj sudbini ili da biraju put za vlastite živote“, kaže Aferdita Onuzi, etnografkinja koja je proučavala burneše.

Od pada komunizma devedesetih, Albanija je prošla kroz društvene promene koje su donele veća prava ženama. Ovaj običaj je danas u izumiranju, ali ipak postoje pojedini slučajevi koji ove običaje poštuju.

Izvor:BBC/Blic / Foto:Unsplash

NE PROPUSTITE:



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *