Online kutak rezervisan za geografiju na malo zanimljiviji način!

Tačna starost stabla se ne zna, ali stručnjaci procenjuju da je starije od 150 godina

Najstariji platan nalazi se kod Miloševog konaka i svojom visinom od oko 34 metra i rasponom krošnje od 50 metara, nadmašio je sva ostala stabla u Topčiderskom parku i uz zgradu zaštićene prostorno kulturno-istorijske celine Milošev konak postao simbol ovog prvog, planski uređenog parkovskog prostora u Srbiji.

Posle Drgog svetskog rata platan je prvi put zvanično stavljen pod zaštitu 1949. godine, a nakon urađene revizije, Skupština grada Beograda je 2001. godine, donela novo rešenje o njegovoj zaštiti, kao spomenika prirode botaničkog karaktera.

Postoje dve verzije o godini njegove sadnje: odmah po završetku gradnje Miloševog konaka 1834. godine i 1866. godine, pred kraj vladavine kneza Miloša, o čemu postoje pisani tragovi – računi o kupovini 350 sadnica drveća u Beču.

Kako je knez Miloš Obrenović povezan sa ovim stablom?

Prema predanju stablo je postiglo svoje neverovatne dimenzije zahvaljujući sadnji u bivšoj krečani. Nakon što je vrtlar posadio sva stabla u parku preostalo mu je još jedno stablo platana pa je pitao kneza Miloša šta da radi sa njim.

On mu je odgovorio da ga stavi u krečanu koja je preostala od gradnje konaka. Vrtlar ga je poslušao, a platan je dostigao ogromne dimanzije, tako da su već 1881. godine, postavljeni prvi podupirači za primarne grane koje su zbog svoje težine bile sklone prelomima.

Izvor:Blic / Foto:Unsplash

NE PROPUSTITE:



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *