Da li se hod po Mesecu zaista dogodio ili je reč o kadrovima koji su snimljeni u studiju? Mnogo je činjenica koje govore u prilog i jednoj i drugoj teoriji, ali verovatno nikada sa sigurnošću nećemo moći da kažemo šta je prava istina.
Kako god bilo, Mesec i taj čuveni prvi odlazak na njegovo tlo uvek su zanimnljiva tema. Zato smo mi skupili neke (ne)poznate stvari o slavnoj svemirskoj misiji koje i danas izazivaju čuđenje.
Ne postoji kvalitetna fotografija Nila Armstronga sa ove misije
Iako je Nil Armstrong prvi čovek koji je hodao po tlu Meseca, ipak ne postoji kvalitetna fotografija koja to i dokazuje. Ona koja neprestano kruži u literaturi i po internetu zapravo prikazuje Buzza Aldrina.
„Nije mi palo na pamet da tražim od Buzza da me fotografiše na Mesecu. Uostalom, on je uvek bio mnogo fotogeničniji,“ rekao je Armstrong svom biografu Jamesu R. Hansenu.
Pored Armstronga i Buzza, u letelici je bio još jedan čovek
Dobro je poznato da su na Mesec otišli Nil i Buzz, ali malo ko zna da je u svemirskom misiji Apolo 11 učestvovao i Majkl Kolins. On je upravljao zapovjednim modulom svemirske letelice Apollo 11 i nije se pomerio iz orbite oko Meseca, ali iako nije bio na površini Meseca, bez njega bi ova misija bila praktično nemoguća.

Armstrong je poneo nešto važno sa sobom u svemir
Braća Wright su prvi uspeli da pokrenu avion i polete i to je bio veoma važan događaj za celo čovečanstvo. Njima u čast, Nil Armstrong je sa sobom u svemir poneo drveni komadić njihove letelice Flyer.
Gotovo svi su očekivali neuspeh ove svemirske misije
Iako su bili ohrabreni da krenu put Meseca, čini se da niko nije bio ubeđen da će se ona uspešno okončati. To je bio prvi put da je ljudska nog a zakoračila na Mesec, a u samu misiju je bilo uključeno gotovo 400.000 stručnjaka iz različitih svera.
Iako su sve mere bile preduzete, američki predsednik Richard Nikson je imao spreman govor u slučaju da se astroanuti nikad ne vrate na Zemlju.

Zašto zastava ne vijori?
Danas, veliki broj ljudi ne veruje da je Nil Armstrong ikada kročio na tlo Meseca. Pojedini teoretičari zavera tvrde da su Amerikanci gubili svemirsku bitku s bivšim Sovjetskim Savezom (koji je poslao prvog čoveka i prvi satelit u svemir) pa su odlučili da uzvrate udarac.
Zato su zamolili su Stenlija Kubrika koji je završavao svoje remek-delo „2001: Odiseja u svemiru“ da režira prvo sletanje čoveka na Mesec.
Sumnje da je sletanje na Mesec lažirano krenule su kada je objavljena knjiga Billa Kaysinga iz 1976. godine po imenu “We Never Went to the Moon: America’s Thirty Billion Dollar Swindle„.
On je neko vreme radio u firmi Rocketdyne, koja je projektovala motore za raketu Saturn V, i tvrdio je da Amerika nema dovoljno razvijenu tehnologiju za prebacivanje ljudi na Mesec.
Iako nikad nisu potvrđene njegove tvrdnje, i danas postoje mnogi koji veruju da je sletanje bilo „odrađeno“ u holivudskom studiju. Glavni argument koji govori u prilog ovoj teoriji je da zastava SAD-a ne bi mogla da vijori u vakumu.
da akvi nevernici najčešće pitaju zašto je zastava SAD-a vijorila u vakumu.


Foto:Unsplash
NE PROPUSTITE:
