Online kutak rezervisan za geografiju na malo zanimljiviji način!

Od kada je postalo poznato ko će nas to prestavljati na muzičkom takmičenju Evrovizija, svi se pitaju šta je zapravo Ramonda, kakav izgleda taj cvet i kakvu simboliku nosi.

Verujemo da ste o glavnom akteru Teya Dorine pesme već dovoljno pročitali, ali ukratko ćemo ponoviti.

Naime, postoje Srpska ramonda i Natalijina ramonda. Prvu je otkrio Josif Pančić 1847. na planini Rtanj, a Natalijinu je otkrio dr Sava Petrović 1882. i ime joj dao po kraljici Nataliji Obrenović.

Poznate su još i kao „biljke feniks“, jer zbog retke sposobnosti rehidratacije mogu doslovno da se vrate u život.

Sposobne su da prežive i u veoma nepovoljnim vremenskim uslovima.

„Kada na staništu nema dovoljno dostupne vode, te biljke stupaju u stanje mirovanja, odnosno stanje anabioze. U stanju mirovanja biljka može da bude mesecima, čak i godinama. Kada se na staništu pojavi voda, jedna kap je dovoljna da biljka oživi i zato mnogi te biljke nazivaju „feniks“ biljkama“, istakao je Stojiljković za Nova.rs.

Ramonda se koristi kao ukrasna biljka, ali postoje zapisi i o korišćenju u narodnoj medicini. 

Samo jedno zajedničko mesto za dve Ramonde

Dok je još vladala tropska i suptropska klima ovi cvetovi su bili široko rasprostranjeni, međutim, tokom duge geološke istorije, došlo je do promene klimatskih uslova i ramonde su jedino utočište našle u klisurama.

Zanimljivo je da postoji samo jedno mesto u Srbiji na kom rastu i natalijina i srpska ramonda jedna do druge.

One se mogu videti u Jelašničkoj i Sićevačkoj klisuri. Pomenute klisure, prema rečima stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode, jedina su mesta u Srbiji u kojima se na istom prostoru, jedna pored druge, mogu naći srpska i Natalijina ramonda.

Razlika između Natalijine i srpske ramonde

Osnovna razlika je u rasporedu kruničnih listića. Kod srpske ramonde krunični lističi su potpuno razdvojeni, dok se kod Natalijine ramonde krunični listići preklapaju.

Švrćkanje.rs / Foto:PrintscreenYoutube/RTS Sajt – Zvanični kanal

NE PROPUSTITE:



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas i ovde: