Tridesetak km od Islanda nalazi se najmlađe, ali i najjezivije ostrvo. Nosi naziv Surtsej, a nastalo je velikom erupcijom 1963. godine.

Ta erupcija je trajala čak tri godine, a do 1967. stvoreno je ostrvo površine od 2,7 kvadratnih kilometara. Erozija tla i jaki vetrovi na severu Evrope s vremenom su smanjili njegovu površinu na oko 1,3 kvadratnih kilometara.

Sasvim logično ostrvo je dobilo naziv po vatrenom divu Surtu iz nordijske mitologije.

Ovo mesto je odmah izazvalo veliku pažnju javnosti, a naročito su naučnici bili znatiželjni da vide ovo područje i detaljno ga istraže.

Ipak, nije baš svako ko je poželeo i dobio tu priliku. Na ostrvo je odobren pristup samo nekolicini botaničara, biologa i vulkanologa.

Pre nego što se iskrcaju na ostrvo, svaki naučnik se temeljno pregleda da slučajno ne bi preneo neko seme čije bi klijanje moglo da poremeti prirodni ekosistem.

Na ostrvu se nalazi samo jedan objekat gde odabrani stručnjaci prespavaju dok proučavaju promene na Surtseju.

Prva vegetacija na ostrvu je bila u znaku mahovine i lišajeva, a ubrzo su ga nastanile i ptice, galebovi i njorke. Danas tu raste sedamdesetak biljnih vrsta, a na njemu žive insekti, razne ptice i foke.

Uprkos svim merama, na ostrvu je izrasla biljka paradajza, što je iznenadilo naučnike. Biljka je odmah uklonjena, kako ne bi ugrozila već postojeći biljni svet.

Ovo vulkansko ostrvo nalazi se i na UNESCO-voj listi Svetske baštine u Evropi.

Švrćkanje.rs / Foto:PrintscreenYoutube/wocomoDOCS

NE PROPUSTITE: